bučino ulje

Tikva, bundeva ili buča (Cucurbita pepo L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz istoimene porodice tikvi (Cucurbitaceae).

Tikve se uzgajaju kao ratarske kulture zbog jestivih plodova, zbog sjemenki, kao stočna hrana ili radi ukrasnih plodova.

Porijeklom je iz tropskih dijelova Amerike odakle su je donijeli Španjolci u 16. stoljeću. Kroz povijest su razne vrste tikvi pripremane još u vrijeme Rimljana i Egipćana, a postoje i dokazi o sjemenu pronađeni u Meksiku koji datiraju između 7000 i 5000 godina prije nove ere. U današnje vrijeme različiti oblici i vrste bundeva su rasprostranjene u cijelom svijetu.

Uljna tikva

Kod nas se za proizvodnju bučinog ulja najviše koristi uljna tikva sorte Gleisdorfer Olkürbis i to je sorta koju i mi uzgajamo.

Uljna tikva koju uzgajamo još se naziva i “golica”. Sjemenka uljane tikve golice je bez ljuske, tamno zelene boje, visokog sadržaja ulja (48-50%), a dobiveno ulje je tamno zelene boje i visoke kakvoće. Sjemenke bundeve su nutritivna bomba! Obiluju mineralima i hranjivim tvarima,
uključujući proteine, cink magnezij, mangan, bakar. Također su bogate vitaminom C i dobar izvor vlakana.

Postoji više od 800 sorti bundeve, a jedna od njih su i “divovske” bundeve. Svjetska rekordna težina najveće bundeve je 1,190.5 kg! Svjetski rekord trenutno drži Mathias Willemijns iz Belgije, koji je 2016. oborio prethodni rekord za više od 135 kg.

Bučino ulje

Iz uljne tikve prilikom berbe strojno se odvajaju sjemenke. Iako se može koristiti i “meso” bundeve za proizvodnju sokova, marmelada ili za stočnu hranu, kod nas se u proizvodnji uljne tikve najčešće koriste samo sjemenke, a “meso” ostane na njivi. Prinos ploda tj. cijelih bundeva u konvencionalnoj proizvodnji kreće oko 50-80 t/ha, od toga se dobije 1500-2000 kg sirovih koštica po hektaru, a nakon sušenja ostane 800-1000 kg suhih sjemenki po hektaru. Dakle, težinski udio suhih sjemenki kreće od 2-3% u odnosu na cijeli plod, a od 100 kg bučinih sjemenki može dobiti 40-45 litara čistog bučinog ulja. Zbog visoke cijene sjemenki, i bučino ulje ima visoku tržišnu cijenu, pa se često miješa s drugim, znatno jeftinijim uljima. Stoga je često patvorenje bučinog ulja – ulje se prodaje kao čisto, iako sadrži neki postotak drugih, jeftinijih ulja.

Na tržištu se često može pronaći bundevino “salatno ulje”. Bundevino salatno ulje nije čisto bučino ulje, već je miješano s 20-50 % drugih vrsta ulja (najčešće suncokretovim).